ISPA
(Instrument for Structural Policies for pre-Accession)-Instrument za strukturne politike u predpristupnom razdoblju
Program ISPA jedan je od tri pretpristupna programa pomoći EU (uz programe Phare i Sapard) za razdoblje 2000. - 2006., čiji je osnovni cilj pomoću zemljama kandidatkinja u pripremama za članstvo
Program ISPA ustanovljen je Uredbom Vijeća EU br. 1267/1999 a financijska vrijednost programa za sedmogodišnje razdoblje iznosi 1.040 milijardi eura.
Osnovni ciljevi programa ISPA su:
Sektor prometa
U sektoru prometa financiraju se projekti koji proširuju transeuropsku prometnu mrežu povezujući Uniju i države kandidatkinje, nacionalne mreže međusobno, te nacionalne i transeuropsku mrežu. Projektima se razvijaju željeznice, ceste, morski putovi i luke te infrastrukture zračnih luka. Projekt stvaranja buduće paneuropske mreže predstavljen je dokumentom TINA - Transport Infrastructure Needs Assesment.
Sektor zaštite okoliša
U sektoru zaštite okoliša financiraju se projekti usmjereni na usklađivanje s direktivama EU koji zahtijevaju visoka ulaganja (tzv. investment-heavy directives- tu ide link na dokumente), kao što su gospodarenje otpadom, upravljanje vodama te kvaliteta kakvoće zraka.
Tehnička pomoć
Do 10% godišnje raspoloživih sredstava može se usmjeriti u projekte tehničke pomoći koji mogu obuhvaćati; tehničku i dokumentacijsku pripremu infrastrukturnih projekata; pomoć u provedbi te praćenju i procjeni provedbe projekata kao i pomoć u provedbi mjera informiranja.
Minimalna vrijednost projekata koji su mogu kandirati za sufinanciranje iznosi 5 milijuna €, te je potrebno osigurati sufinanciranje u iznosu od minimalno 25%.
Stjecanjem statusa kandidata za pridruživanje a u skladu s Uredbom Vijeća EU br. 2257/2004 sredstva iz programa ISPA postala su dostupna Republici Hrvatskoj i to u ukupnom iznosu od 60 milijuna € za razdoblje 2005. – 2006. (25 milijuna € za 2005. i 35 milijuna € u 2006. godinu).
RH je iz pretpristupnih fondova u 2006. godini dobila 140 milijuna €. Od ukupnog dodijeljenog iznosa sredstava iz pretpristupnih fondova za 2006. godinu, program ISPA je dobio 25 %.
Sredstva koje pojedina zemlja dobije na godišnjoj razini potrebno je u otprilike jednakom omjeru razdijeliti između ulaganja u sektor i sektora zaštite okoliša
Raspodjela sredstva
Fiksnu i unaprijed određenu svota – alokaciju – koja se godišnje dodjeljuje svakoj od zemalja korisnica određuje Europska komisija prema trima kriterijima: broju stanovnika, bruto nacionalnom dohotku po glavi stanovnika te površini zemlje.
U razdoblju 2000. – 2003. program ISPA koristilo je deset zemalja (Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Nakon što je od navedenih država njih osam ušlo u EU, korisnicama ISPA programa za razdoblje 2005. – 2006., Bugarskoj i Rumunjskoj, od 1. siječnja 2005. godine pridružila se i Republika Hrvatska.
Raspodjela ISPA sredstva za razdoblje 2004 - 2006:
Izvor: Opća uprava za regionalnu politiku
http://ec.europa.eu/regional_policy/funds/ispa/provisions_en.htm
Deset korisnica IPA programa, po stupanju u članstvo postalo je korisnikom Kohezijskog fonda dok će se u slučaju Hrvatske aktivnosti financirane kroz program ISPA u periodu 2007. – 2013. nastaviti podupirati kroz komponentu III programa IPA.
Program ISPA u Republici Hrvatskoj
Važnost korištenja programa ISPA u Republici Hrvatskoj očituje se u činjenici da se radi o prvim projektima sufinanciranim iz pretpristupnih programa EU, ujedno prvim značajnim infrastrukturnim projektima izrađenih u suradnji s EU.
Za razliku od svih ostalih predpristupnih programa EU (Phare i Sapard), ISPA program se u slučaju Hrvatske programira za dvije godine odjednom, djelomično zbog relativno niske alokacije za velike infrastrukturne projekte, a djelomično zbog činjenice što u 2007. godini započinje novi, integrirani pretpristupnog programa EU pod nazivom IPA koji u jednoj od svojih komponenti uključuje i ISPA sektore. Drugim riječima, RH samo jedanput prolazi kroz puni projektni ciklus koji je započeo već krajem 2004. godine s programiranjem i pripremom projekata, a tijekom 2007. godine se očekuje i početak provedbe prvih projekata. Usprkos početku IPA programa 2007. godine, započeti projekti ISPA programa će se nesmetano provoditi i dalje i to najduže do kraja 2010. godine, kada svi projekti moraju biti u potpunosti završeni, a infrastruktura spremna za korištenje.
Osnovni preduvjet korištenja ISPA programa je izrada nacionalnih ISPA strategija za sektore prometa i zaštite okoliša - programske osnove ISPA programa. Strategije imaju ulogu definirati prioritete za pojedini sektor i ujedno daju okvir za identifikaciju projekata, drugim riječima postavljaju kriterije koji će se koristiti pri odabiru i ocjenjivanju projekata. Strategije moraju slijediti relevantnu legislativu Europske Unije kao i direktive koje se tiču određenog sektora. U sektoru prometa radi se prije svega o direktivi 1692/96, dok je u sektoru zaštite okoliša fokus na investicijski zahtjevnim direktivama (eng. Heavy investment directives), odnosno na legislativi vezanoj uz gospodarenje otpadom, upravljanje vodama i kvalitetu zraka.
Na osnovu Akcijskog plana za korištenje pretpristupne pomoći, Vlada RH je Odlukom od 11. studenog 2004. imenovala dužnosnike nadležne za provedbu programa ISPA u RH, čime je stvoren institucionalni okvir za provedbu ISPA programa.
Od 1. lipnja 2006. godine za koordinaciju programa ISPA u Republici Hrvatskoj zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU čiji je državni tajnik ujedno i Nacionalni koordinator za program ISPA, dok je poslove koordinacije do tada obavljalo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.
Pored Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova (nadležno za koordinaciju programa) za provedbu ISPA programa nadležni su i Ministarstva financija (za plaćanje i provedba projekata)
te tri resorna ministarstva:
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (za sektor prometa);
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (za sektor zaštite okoliša) , te
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (u sektoru vodnog gospodarstva).
Izvor: http://www.strategija.hr
Program ISPA ustanovljen je Uredbom Vijeća EU br. 1267/1999 a financijska vrijednost programa za sedmogodišnje razdoblje iznosi 1.040 milijardi eura.
Osnovni ciljevi programa ISPA su:
- stjecanje iskustva i znanja o politikama Europske unije (http://europa.eu/) i kompleksnim procedurama korištenja pretpristupnih programa;
- pomoć u dostizanju standarda EU u zaštiti okoliša;
- povezivanje s transeuropskim prometnim mrežama.
Sektor prometa
U sektoru prometa financiraju se projekti koji proširuju transeuropsku prometnu mrežu povezujući Uniju i države kandidatkinje, nacionalne mreže međusobno, te nacionalne i transeuropsku mrežu. Projektima se razvijaju željeznice, ceste, morski putovi i luke te infrastrukture zračnih luka. Projekt stvaranja buduće paneuropske mreže predstavljen je dokumentom TINA - Transport Infrastructure Needs Assesment.
Sektor zaštite okoliša
U sektoru zaštite okoliša financiraju se projekti usmjereni na usklađivanje s direktivama EU koji zahtijevaju visoka ulaganja (tzv. investment-heavy directives- tu ide link na dokumente), kao što su gospodarenje otpadom, upravljanje vodama te kvaliteta kakvoće zraka.
Tehnička pomoć
Do 10% godišnje raspoloživih sredstava može se usmjeriti u projekte tehničke pomoći koji mogu obuhvaćati; tehničku i dokumentacijsku pripremu infrastrukturnih projekata; pomoć u provedbi te praćenju i procjeni provedbe projekata kao i pomoć u provedbi mjera informiranja.
Minimalna vrijednost projekata koji su mogu kandirati za sufinanciranje iznosi 5 milijuna €, te je potrebno osigurati sufinanciranje u iznosu od minimalno 25%.
Stjecanjem statusa kandidata za pridruživanje a u skladu s Uredbom Vijeća EU br. 2257/2004 sredstva iz programa ISPA postala su dostupna Republici Hrvatskoj i to u ukupnom iznosu od 60 milijuna € za razdoblje 2005. – 2006. (25 milijuna € za 2005. i 35 milijuna € u 2006. godinu).
RH je iz pretpristupnih fondova u 2006. godini dobila 140 milijuna €. Od ukupnog dodijeljenog iznosa sredstava iz pretpristupnih fondova za 2006. godinu, program ISPA je dobio 25 %.
Sredstva koje pojedina zemlja dobije na godišnjoj razini potrebno je u otprilike jednakom omjeru razdijeliti između ulaganja u sektor i sektora zaštite okoliša
Raspodjela sredstva
Fiksnu i unaprijed određenu svota – alokaciju – koja se godišnje dodjeljuje svakoj od zemalja korisnica određuje Europska komisija prema trima kriterijima: broju stanovnika, bruto nacionalnom dohotku po glavi stanovnika te površini zemlje.
U razdoblju 2000. – 2003. program ISPA koristilo je deset zemalja (Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Nakon što je od navedenih država njih osam ušlo u EU, korisnicama ISPA programa za razdoblje 2005. – 2006., Bugarskoj i Rumunjskoj, od 1. siječnja 2005. godine pridružila se i Republika Hrvatska.
Raspodjela ISPA sredstva za razdoblje 2004 - 2006:
| | 2004 | 2005 | 2006 | Total |
| Bulgaria | 135.5 | 146.8 | 158.2 | 440.5 |
| Romania | 316.5 | 342.6 | 368.8 | 1027.9 |
| Croatia | 25 | 35 | 60 | |
| Total | 452 | 514.4 | 562 | 1528.4 |
Izvor: Opća uprava za regionalnu politiku
http://ec.europa.eu/regional_policy/funds/ispa/provisions_en.htm
Deset korisnica IPA programa, po stupanju u članstvo postalo je korisnikom Kohezijskog fonda dok će se u slučaju Hrvatske aktivnosti financirane kroz program ISPA u periodu 2007. – 2013. nastaviti podupirati kroz komponentu III programa IPA.
Program ISPA u Republici Hrvatskoj
Važnost korištenja programa ISPA u Republici Hrvatskoj očituje se u činjenici da se radi o prvim projektima sufinanciranim iz pretpristupnih programa EU, ujedno prvim značajnim infrastrukturnim projektima izrađenih u suradnji s EU.
Za razliku od svih ostalih predpristupnih programa EU (Phare i Sapard), ISPA program se u slučaju Hrvatske programira za dvije godine odjednom, djelomično zbog relativno niske alokacije za velike infrastrukturne projekte, a djelomično zbog činjenice što u 2007. godini započinje novi, integrirani pretpristupnog programa EU pod nazivom IPA koji u jednoj od svojih komponenti uključuje i ISPA sektore. Drugim riječima, RH samo jedanput prolazi kroz puni projektni ciklus koji je započeo već krajem 2004. godine s programiranjem i pripremom projekata, a tijekom 2007. godine se očekuje i početak provedbe prvih projekata. Usprkos početku IPA programa 2007. godine, započeti projekti ISPA programa će se nesmetano provoditi i dalje i to najduže do kraja 2010. godine, kada svi projekti moraju biti u potpunosti završeni, a infrastruktura spremna za korištenje.
Osnovni preduvjet korištenja ISPA programa je izrada nacionalnih ISPA strategija za sektore prometa i zaštite okoliša - programske osnove ISPA programa. Strategije imaju ulogu definirati prioritete za pojedini sektor i ujedno daju okvir za identifikaciju projekata, drugim riječima postavljaju kriterije koji će se koristiti pri odabiru i ocjenjivanju projekata. Strategije moraju slijediti relevantnu legislativu Europske Unije kao i direktive koje se tiču određenog sektora. U sektoru prometa radi se prije svega o direktivi 1692/96, dok je u sektoru zaštite okoliša fokus na investicijski zahtjevnim direktivama (eng. Heavy investment directives), odnosno na legislativi vezanoj uz gospodarenje otpadom, upravljanje vodama i kvalitetu zraka.
Na osnovu Akcijskog plana za korištenje pretpristupne pomoći, Vlada RH je Odlukom od 11. studenog 2004. imenovala dužnosnike nadležne za provedbu programa ISPA u RH, čime je stvoren institucionalni okvir za provedbu ISPA programa.
Od 1. lipnja 2006. godine za koordinaciju programa ISPA u Republici Hrvatskoj zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU čiji je državni tajnik ujedno i Nacionalni koordinator za program ISPA, dok je poslove koordinacije do tada obavljalo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija.
Pored Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova (nadležno za koordinaciju programa) za provedbu ISPA programa nadležni su i Ministarstva financija (za plaćanje i provedba projekata)
te tri resorna ministarstva:
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (za sektor prometa);
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (za sektor zaštite okoliša) , te
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (u sektoru vodnog gospodarstva).
Izvor: http://www.strategija.hr
