Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Republike Hrvatske. Prostire se na 2.636 km2 ili 263.667 ha, što je 4,65 % površine Republike Hrvatske. Povoljan geoprometni položaj i povezanost s većim hrvatskim gradovima (Zagrebom, Varaždinom i Osijekom), a preko njih i susjednim državama u Europskoj uniji (Mađarskom i Slovenijom), nude joj kvalitetnije razvojne mogućnosti i veću nazočnost u zemlji i inozemstvu.

Veći dio županije nalazi se na nadmorskoj visini od 120 do 150 metara. Klimatski je to prijelazni prostor umjereno kontinentalnih obilježja s umjereno hladnim zimama, toplim ljetima i pretežno povoljnim godišnjim rasporedom padavina.

Upravno središte Bjelovarsko-bilogorske županije je Grad Bjelovar - smješten na 135 metara nadmorske visine u južnom dijelu Bilogore i zauzima 7 % površine Županije. Bjelovar je kulturno i gospodarsko središte Županije, grad zelenila i parkova.
Bjelovar obuhvaća ukupno 31 naselje.
Na području županije utemeljeno je 5 gradova i 18 općina. Status gradova osim Bjelovara imaju: Čazma, Daruvar, Garešnica i Grubišno Polje.
Status općina imaju: Berek, Dežanovac, Đulovac, Hercegovac, Ivanska, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Zrinski Topolovac.
Područja posebne državne skrbi u Županiji:

• drugoj skupini pripadaju: Grubišno Polje, Sirač, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Daruvar;
• trećoj skupini pripadaju: Berek i Ivanska.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji živi 133.084 stanovnika (2001.), odnosno 3% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Prema spolu u skupini je ženskog stanovništva 51,63 posto, a muškog 48,37 posto stanovnika. U županiji prema popisu iz 2001. godine 44.269 stanovnika živi u privatnim kućanstvima.
Prosječna je gustoća naseljenosti 50,18 stanovnika na jedan km2. U 2000.g. bilo je 1.227 novorođenih, a umrlo je 1.857, što znači da je prirodni prirast negativan (-630).
Grad Bjelovar ima 41.869 stanovnika.

Na području grada kao krovna organizacija za obrazovanje  odraslih djeluje Pučko otvoreno učilište - POU. Danas POU u suradnji s nizom ustanova i poduzeća organizira razne oblike obrazovanja i djece i odraslih, a to su: tečajevi stranih jezika, igraonice, seminari za predavače engleskog jezika, informatički i knjigovodstveni tečajevi, pripreme maturanata za prijemne ispite, pripreme polaznika za polaganje majstorskih ispita i ispita iz stručne osposobljenosti, osnovna škola za odrasle, tečaj govorne komunikacije, zaštita od požara, osposobljavanje za njegovatelje, cestare, ophodare, daktilografe itd.

Ekonomski fakultet Zagreb i Ekonomski fakultet Rijeka djeluju u okviru Nastavnog centra POU Bjelovar isto  kao i Visoka tehnička škola koja od 2008. godine po prvi puta nudi studij Mehatronike u gradu Bjelovaru.

Prometna povezanost

Županija ima veliki značaj i ulogu u prometnom povezivanju sjevernog i središnjeg dijela Hrvatske, kako u cestovnom, tako i u željezničkom prometu. Bjelovar je raskrsnica putova ovog kraja. Sijeku ga ceste od Zagreba za Osijek, zatim iz Varaždina i Koprivnice preko Čazme do Ivanić Grada i auto-ceste za Zagreb. Na kakvom se važnom prometnom pravcu nalazi Bjelovar, govori i početak izgradnje brze ceste Zagreb - Bjelovar - Virovitica, koja će Bjelovar još više približiti Zagrebu, ali ce biti i snažan poticaj razvoju gospodarstva.

Bjelovarsko-bilogorska županija je u nezavidnom položaju glede razvijenosti prometne infrastrukture, jer se ukidanjem nekih željezničkih pruga trebala izgraditi mreža suvremenih cesta, a dogodilo se da su danas pruge dijelom ukinute, a ceste su loše. Grad Bjelovar doveden je u prometni kolaps zbog cestovnoga prometa teretom, jer svi kamioni iz smjera Zagreba prema Osijeku i obrnuto, prolaze kroz centar grada. U međuvremenu je izgrađena obilaznica koja je riješila taj problem. Prostornim planom Republike Hrvatske određen je koridor za tzv. "brzu cestu" Zagreb-Bjelovar-Virovitica-Osijek, čijom izgradnjom i puštanjem u promet županija Bjelovarsko-bilogorska dobiva na cestovnoj povezanosti više razine. Izgradnjom odvojka željezničke pruge Sveti Ivan Žabno - Gradec i rekonstrukcijom postojeće pruge za veće brzine Bjelovar-Sveti Ivan Žabno te njezinom elektrifikacijom, Bjelovar postaje umalo predgrađe Zagreba, jer će vožnja vlakom trajati manje od jednog sata.


Za Grad Bjelovar karakteristične su vrlo male rijeke (Bjelovacka, Plavnica, Velika i Ciglenska). Ovi riječni tokovi imaju vrlo malo vode tako da su s vremenom nestala i obilja riječne faune. Prirodna granica između Grada Bjelovara i Zagrebačke županije je rijeka Velika koja se na kraju ulijeva u najveću rijeku Županije, rijeku Česmu.

Gospodarski profil

Poljoprivreda, stočarstvo i drvna industrija temelj su razvitka regije što omogućuju raspoložive površine kvalitetnog zemljišta, gdje se organizira napredna ratarska i stočarska proizvodnja, a u posljednje vrijeme sve više voćarska i povrtlarska proizvodnja.

OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI GOSPODARSTVA BBŽ-a


Gospodarski rast ostvaren je uz najsnažniju međugodišnju stopu inflacije (5,8%) no na razini godišnjeg prosjeka inflacija je iznosila 2,9%, odnosno nešto manje nego prethodne dvije godine. Gospodarski rast povoljno se odrazio na rast zaposlenosti.

U odnosu na prošlu godinu broj zaposlenih u gospodarstvu povećan je za 6,7%, i iznosio je 17.462. Najveći broj zaposlenih evidentiran je u prerađivačkoj industriji s udjelom od 43,7% ukupno zaposlenih u gospodarstvu i s porastom od 3,1% u odnosu na prošlu godinu. Na drugom mjestu je trgovina s udjelom od 19% i povećanjem od 9,8%. Slijedi građevinarstvo s udjelom od 13,5% i s rastom od 10,5%, te prijevoz, skladištenje i veze s udjelom zaposlenih od 8,8% i povećanjem od 6,5%.


Po broju poduzetnika vidljiva je dominacija trgovine u kojoj je registriran svaki treći poduzetnik BBŽ-a. Podaci pokazuju da su od 1254 poduzetnika 410 ili 32,7% u trgovini, slijedi prerađivačka industrija sa 254 poduzetnika ili 20,3%, djelatnost poslovanja nekretninama u kojoj je registrirano 185 poduzetnika ili 14,8%, te građevinarstvo sa 120 poduzetnika ili 9,6%.

Godišnju proizvodnju u prehrambenoj industriji po djelatnostima iskazuju slijedeci podaci ( cca.):

• Proizvodnja industrijske stočne hrane 25.000 tona,
• Proizvodnja keksa i vafla 6 do 8.000 tona,
• Proizvodnja čipsa 1.500 tona,
• Proizvodnja sireva i fermentiranih mliječnih proizvoda 35.000 tona,
• Proizvodnja mesa i mesnih proizvoda 30.000 tona,
• Proizvodnja vina 15.000 hektolitara ( 2 miliona butelja ), a proizvodne mogućnosti su i veće.

Bjelovarsko-bilogorska županija je među vodećima u proizvodnji mlijeka, kojega se godišnje preradi i do 115 milijuna litara.

Svakako je zanimljivo pogledati I ovu strukturu podataka o broju poduzetnika I broju zaposlenih u usporedbi od 2003. – 2007. godine.




Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima, koja su samo jednim dijelom iskorištena. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja, bogat te raznovrstan šumski fond osnovni su preduvjet razvoja na ovom području.

Prosječno isplaćene plaće u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji

U ožujku 2008. godine prosjek bruto plaće u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iznosio je 5.046 kuna, a prosjek neto plaće 3.626 kuna. Prosječna placa županije znatno zaostaje za prosjekom Republike Hrvatske, pa tako bruto plaća Županije iznosi svega 71,2%, a neto placa 75,2% prosjeka Hrvatske.

Visina prosječne neto plaće u gradovima županije kretala se od 3.965 kuna u Bjelovaru što je više za 9,3% od županijskog prosjeka, dok je najmanji prosjek evidentiran u Garešnici od 3.059 kuna, što je 15,7 manje od županijskog prosjeka.



U pojedinim djelatnostima visina prosječne neto plaće po zaposleniku kretala se u rasponu od 2.588 kuna u financijskom poslovanju što je tek 71,4% prosjeka županije, do 5.709 kuna u djelatnosti javne uprave što je za 57,4% više od županijskog prosjeka. U prerađivačkoj industriji u kojoj je zaposleno 39% ukupno zaposlenih prosječna je neto plaća iznosila 2.979 kuna, što je tek 82% županijskog prosjeka.

Nezaposlenost i zapošljavanje

U ožujku 2008. godine na burzi rada registrirano je 10.949 nezaposlenih osoba što je 4,3% od ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj. U odnosu na ožujak 2007 nezaposlenost je smanjena za 8,1%. Udio nezaposlenih žena iznosi 57,3%, a njihov broj od 6.274 pokazuje smanjenje u odnosu na isti mjesec prošle godine za 5,4%.


Promatrajući dobnu strukturu nezaposlenih osoba u ožujku 2008 udio nezaposlenih mladih osoba do 30 godina je 33,2%, od 30 do 39 godina je 20,5%, a više od 40 godina 46,3%.



Po razini obrazovanja najveći je udjel nezaposlenih sa srednjom školom za zanimanja do tri godine kojih je bilo 35,1%, potom sa osnovnom školom 32,3%, te osobe sa četverogodišnjom školom 20,6%.

Prehrambena industrija

Permanentni rast potreba u svijetu za hranom, uz sve izraženiju svijest i interes pučanstva za potrošnju ekološki proizvedene hrane, našem području otvara nove mogućnosti u proizvodnoj orijentaciji i finalizaciji poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na tradicionalan ekološki prihvatljiv način, za što imamo sve preduvjete. Promicanje budućeg razvoja proizvodnje hrane na području naše županije u cilju boljeg korištenja poljoprivrednih potencijala kao i poticanja unapređenja i povećanja poljoprivredne proizvodnje, pitanje je naše inventivnosti, stručnosti i vizionarstva. Sadašnji kapaciteti prehrambene industrije izrasli su na postojećim resursima i naša su realnost i temelj.

Na stočarskoj proizvodnji zasnovana je mesna i mljekarska industrija, a na proizvodnji slatkovodne ribe prerada i konzerviranje ribe. Na ratarskoj proizvodnji razvila se mlinarska industrija i proizvodnja stočne hrane, konditorska industrija, proizvodnja čipsa i proizvodnja piva, a na vinogradarstvu proizvodnja vina.

Poljoprivreda

Gospodarsko određenje Bjelovarsko-bilogorske županije za stvaranje hrane u biljno - stočarskoj proizvodnji temelji se na dva osnovna resursa. Prvi su poljoprivredne površine i povoljni agro-klimatski i reljefni uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju, a drugi resurs je višestoljetna proizvodna tradicija i način življenja domicilnog stanovništva. U biljnoj proizvodnji prevladava ratarstvo s najzastupljenijim uzgojem žitarica, zatim povrća, krmnoga i industrijskoga bilja. U voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji uz tradicionalni ekstenzivni uzgoj domaćih sorti, intenzivira se proizvodnja u tvrtkama i obiteljskim gospodarstvima kroz suvremeni plantažni uzgoj nasada odabranih sorti. Bjelovarsko-bilogorska županija raspolaže s 147.419 ha poljoprivrednih površina, odnosno 4,67% poljoprivrednih površina Republike Hrvatske, a kategorije i način korištenja površina su sljedeći:


Na oraničnim površinama najzastupljenija je proizvodnja žitarica, zatim krmnog bilja, krumpira, uljarica, povrća, šećerne repe i duhana, dok je ostalo bilje zastupljeno tek na 0,11% oranica. Prevladavajuća zastupljenost žitarica i krmnih kultura u korištenju oranica nedvojbeno ukazuju na usmjerenost poljoprivrednika naše županije na stočarstvo.

Temelj stočarske proizvodnje ove županije je govedarstvo koje je najprepoznatljivije u Hrvatskoj i rasadište je rasplodnog materijala, zatim svinjogojstvo i peradarstvo, a sve više se povećava uzgoj ovaca, dok je konjogojstvo marginalizirano.

Stanje stočnog fonda na području Županije u 2000. godini prema podacima ankete DZS-a iskazano po vrstama stoke:


Poljoprivredno zemljište je većinom u vlasništvu obiteljskih gospodarstava, kao i ukupni matični stočni fond, a u postupku su aktivnosti na privatizaciji preostalog državnog poljoprivrednog zemljišta. Pretežna poljoprivredna proizvodnja odvija se u obiteljskim gospodarstvima na relativno usitnjenom posjedu, ali su prioriteti u privatizaciji okrupnjavanje obiteljskih robnih gospodarstava. Djelatnost poljoprivrednih zadruga je prvenstveno usmjerena na opsluživanje poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava potrebnim repromaterijalima i plasman finalnih poljoprivrednih proizvoda, pa u toj funkciji razvija svoje kapacitete. Registrirane tvrtke u poljoprivredi bave su uglavnom ratarskom proizvodnjom i tovom stoke, odnosno proizvodnjom konzumnih jaja i vinogradarstvom.

Lov

Lovstvo Bjelovarsko-bilogorske županije počiva na stoljetnoj tradiciji, a na površini od 260.000 ha ustanovljeno je 20 državnih, 44 zajednička lovišta i 5 uzgajališta divljači. U otvorenim lovištima prelijepe prirode obitavaju jelen obični, jelen lopatar, srneća divljač, divlje svinje i obilje sitne divljači. Bjelovarsko-bilogorski kraj je "Bogom dano" stanište za uzgoj i gospodarenje srnećom divljači, koja je zasigurno ovdje najbrojnija i najkvalitetnija u Republici Hrvatskoj, gdje se postižu "zlatni" trofeji srnjaka. Diljem naših lovišta može se uživati u prirodnim ljepotama krajolika, u obilju krupne i sitne divljači (fotosafari), te u bogatstvu naše gastronomije i susretljivošću domaćina.

Šumarstvo

Šume su značajno nacionalno bogatstvo pa je i značaj šumarstva za Županiju od posebne važnosti s obzirom da ovo područje raspolaže znatnim šumskim površinama i kvalitetnom drvnom masom. Šumama na ovom području, ali i šire gospodare i upravljaju Hrvatske šume p.o. Zagreb, Uprava šuma Bjelovar. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta iznosi 95.973 ha ili 36.2% od ukupne površine Županije. Na području Županije najzastupljenije vrste drveća su bukva i hrast, a s manjim postotkom grab, jasen, joha , cer i četinjače. S ekološkog i gospodarskog stajališta šume na području Županije ubrajaju se u grupu najsačuvanijih i najkvalitetnijih šuma u Republici Hrvatskoj.

Tekstilna industrija

Proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda ima važno mjesto u gospodarstvu regije i to proizvodnjom lake i teške ženske i muške konfekcije, trikotaže i drugih proizvoda i to s prosječnom proizvodnjom od oko devet milijuna komada.

Na području Bjelovarsko-bilogorske županije registrirano je 25 tvrtki u proizvodnji odjeće (1 velika, 3 srednje i 21 mala tvrtka). U sklopu ukupnih gospodarskih kretanja položaj tekstilne industrije je vrlo kompleksan jer se njeno postojanje uglavnom temelji na lohn izvozu što uz domaće uvjete privređivanja određuje stanje i položaj ove grane unutar ukupnoga gospodarstva.

Graditeljstvo

U graditeljskoj djelatnosti je registrirano 79 trgovačkih društava, sa ukupno zaposlenih 1 630 djelatnika, ostvarenim ukupnim prihodom 449,26 milijuna kuna, dobiti nakon oporezivanja 7,63 milijuna kuna i prosječnom neto plaćom u iznosu od 2.583 kune mjesečno.

Na području Bjelovarsko-bilogorske županije više nema velikih graditeljskih tvrtki, već graditeljsku djelatnost predstavlja nekoliko srednjih i puno malih trgovačkih društava, nastalih nakon provedene pretvorbe i privatizacije građevinskih društvenih poduzeća. Dodatni poticaj graditeljskoj djelatnosti je viša građevinska škola koja je u procesu pripreme. Od inicijative grupe građevinskih poduzetnika koji su uočili probleme u graditeljstvu nastala je ideja  Građevinskog klastera koji je trenutno u realizaciji.

Trgovinska djelatnost

Trgovinska djelatnost u gospodarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije predstavlja značajan čimbenik i svojim učešćem u raznim segmentima poslovanja daje primjeren ton ukupnim gospodarskim rezultatima.

Najveći broj gospodarstvenika na području regije registriran je upravo za trgovinsku djelatnost, čak 46%. Bjelovar je od nedavno postao središtem gotovo svih najvećih trgovačkih lanaca kao što su «BILLA» , «KAUFLAND», «GETRO» i «LIDL» što je doprinijelo obogaćivanju ponude, podizanju razine usluge i padu cijena proizvoda, pa, osim naziva "sajamski grad", Bjelovar svakako može ponijeti i epitet "trgovačkog grada".
 
Metalna industrija

Nakon provedene pretvorbe i privatizacije velikih sustava metalne industrije kao «Tomo Vinković» Bjelovar i «Dalit» Daruvar, na području Bjelovarsko – bilogorske županije ostale su srednje i male tvrtke ove djelatnosti. Tako nastale tvrtke, restrukturirane na zatečenim tehnologijama, profilirale su svoj proizvodni program, određeni stupanj zaposlenosti kapaciteta i plasman svojih proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu (npr. Proizvodnja malih šumskih traktora, vijčanih I zupčanih crpki, ventila, žicanog pletiva I sl.)

Registrirana su 73 trgovačka društva, a od toga je 7 srednjih i 66 malih tvrtki, u kojima je zaposleno ukupno 1 578 djelatnika, ostvaren ukupni prihod od 352,82 milijuna kuna, dobit nakon oporezivanja 7,34 milijuna kuna i isplaćena prosječna plaća u iznosu od 2.420 kuna mjesečno.

Za razvoj proizvodnog programa i opstanak na tržištu, potrebno je uvođenje i primjena novih tehnologija u proizvodni proces, te prilagođavanje zapadnim tržišnim standardima.

Drvna industrija

Dugogodišnja tradicija drvoprerađivačke industrije temelji se na bogatom i raznovrsnom šumskom fondu površine 95.973 ha koji pokriva 36.2% ukupne površine Županije. Najzastupljenije vrste drveća su bukva i hrast. S nešto manjim postotkom zastupljen je grab, jasen, joha, cer i četinjače. Drvna industrija koju čine proizvodnja i prerada drveta te proizvodnja namještaja jedna je od najznačajnih djelatnosti Bjelovarsko – bilogorske županije gledano s aspekta izvoznih rezultata, ukupnog broja zaposlenih i po vrijednosti neto deviznog efekta. Drvoprerađivačka industrija najveći je izvoznik u Županiji, jer u ukupnom izvozu gospodarstva sudjeluje s 27,7% i ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci, po čemu se ističe u grupi rijetkih djelatnosti Županije koje bilježe pozitivan izvozni saldo.

U drvoprerađivačkim kapacitetima proizvodi se; šperploča, iverica, furnir, kuhinje velike funkcionalnosti i modernog dizajna, pločasti i stilski namještaj koji uključuje proizvodnju vitrina, komoda, regala, stolova, stolica, spavaćih i dječjih soba a proizvode se i zidne, stropne i podne obloge, građevinska stolarija, elementi podova, stalci za cvijeće, vinoteke, furnirani paneli, phono program, piljena građa i briket. Gotovi proizvodi se izvoze u Njemačku, Italiju, Norvešku, Švicarsku, Francusku, Englesku, Švedsku, Bosnu i Hercegovinu itd. Najznačajnije tvrtke izvoznici grane prerada drva i proizvodnja proizvoda od drva su: Česma - Šperploča d.d. Bjelovar, Česma - Furnir d.d. Bjelovar i Iverica d.d. Bjelovar. Tvrtke Česma - Šperploča d.d. Bjelovar i Iverica d.d. Bjelovar jedini su proizvođači te vrste proizvodnog programa u Republici Hrvatskoj. Najpoznatiji izvoznik grane proizvodnja namještaja je tvrtka Brestovac - Tvornica namještaja d.o.o. Garešnica.

Područje Županije poznato je i po brojnim kapacitetima za proizvodnju piljene građe. Locirano je i nekoliko tvrtki čija je djelatnost opremanje objekata, izrada krovišta, proizvodnja rolo garažnih vrata, kliznih pregradnih stijena i lamperije. Proizvode se i zidne, stropne i podne obloge, te briket.

Ovo područje karakteristično je i po smještaju najvećih kapaciteta za proizvodnju parketa u Republici Hrvatskoj.


Vanjskotrgovinski promet


Neke od (naj) značajnijih tvrtki na području grada i županije su:

• Javor Patkovac d.o.o. – obrada drveta
• Hittner d.o.o. – šumski zglobni traktori, poljoprivredna mehanizacija i sl.
• Ljevaonica Bjelovar – ljevaonica i tvornica strojeva
• ESCO d.o.o. Bjelovar – obrada metala
• Prima Commerce – izrada i prodaja namještaja, metaloprerađivačka djelatnost
• Jasen – proizvodne i uslužne djelatnosti, obrada drveta
• Koestlin – tvornica slastica
• VRT – proizvodnja sadnih materijala, proizvodnja i trgovina
• Pevec grupa - trgovina
• Bjelovarski sajam
• Data link – razvoj i proizvodnja elektroničkih uređaja za precizna mjerenja i dr.
• INA – Naftaplin – istraživanje i proizvodnja nafte i plina
• Komunalac
• Ekos – skupljanje i prerada sekundarnih sirovina

i mnoge druge.

Vanjskotrgovinska razmjena u prvom tromjesečju 2008. godine ( u USD )


I u prvom tromjesečju 2008. nastavljen je trend povećanja robne razmjene s inozemstvom. Ukupni izvoz u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji povećan je za 27% u odnosu na isto razdoblje lani i iznosi 43,8 milijuna dolara, dok je uvoz u istom razdoblju iznosio 46,1 milijun dolara i povećan je za 24,1%. U strukturi izvoza prerađivačka industrija sudjeluje s 81,2%, dok je u istom razdoblju 2007. njezin udjel iznosio 84,2%. U ukupnom uvozu sudjeluje sa 66,3%, što je više nego lani kad je udjel iznosio 59,6%. Vanjskotrgovinski saldo prerađivačke industrije je pozitivan, i iznosi 4,98 milijuna dolara.

U vanjskotrgovinskoj razmjeni s razvijenim zemljama Bjelovarsko-bilogorska županija bilježi deficit od 12,4 milijuna dolara. U razmjeni sa zemljama Europske unije izvoznici su u prva tri mjeseca 2008. ostvarili deficit u iznosu 10,9 milijuna dolara. Deficit je ostvaren u vanjskotrgovinskoj razmjeni s Austrijom, Njemačkom, Italijom, Belgijom, Češkom, Madžarskom, Švedskom, Španjolskom, Nizozemskom i Velikom Britanijom, dakle sa zemljama u kojima ostvarujemo 75 % izvoza. Deficit vanjskotrgovinske razmjene ostvarujemo i sa zemljama CEFTA-e, ostalim razvijenim zemljama, pa i sa azijskim zemljama u razvoju.

Turizam

Turistička ponuda Bjelovarsko-bilogorske županije s obzirom na prirodna bogatstva i mogućnosti (umjereno kontinentalna klima, brežuljkast kraj s očuvanim krajolikom, prirodnim izvorima termalne vode, kvalitetne listopadne šume) zasniva se na zdravstveno rekreacijskom, lovnom i ribolovnom, te sve više, seoskom turizmu. Posebno mjesto u turističkoj ponudi Bjelovarsko-bilogorske županije zauzima zdravstveno-lječilišni turizam na području grada Daruvara. Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju može se reći da je županija sportskih ribnjaka, a rijeke Česma, Ilova, Toplica, Bijela, Velika..., te brojne mrtvice upotpunjuju ponudu sportsko-ribolovnih terena. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije zasad je proglašena Vinska turistička cesta Daruvar koja se prostire na području Daruvarskog vinogorja. Ukoliko ste ljubitelj konja imate i mogućnost posjetiti konjičku stazu Barutana – Toplovac - Kapela. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije imate mogučnost posjetiti i neka od naših izletišta kao što su: Petrov vrh ( Daruvar ), Pleterec ( Čazma ), Kamenitovac (Planinarac), Dobrovita ( Višnjevac ). Županija se ubraja u red županija s veoma dobro očuvanim okolišem, pa bi takvo stanje trebalo i dalje održavati.

Ostale aktivnosti

Od manifestacija značajnih za gospodarstvo važno mjesto zauzima Bjelovarski sajam. Tvrtka Bjelovarski sajam d.o.o. osnovana je 1995. godine od strane Grada Bjelovara i Bjelovarsko – bilogorske županije. Prostor je osposobljen za održavanje tematskih sajmova. Glavna manifestacija je „Jesenski međunarodni bjelovarski sajam” koji se održava svake godine početkom rujna te bilježi 14 godina  uspješnog organiziranja. Bjelovarski sajam jedna je od najvećih gospodarskih priredbi u Hrvatskoj.

Na sajmu sudjeluje više od 500  izlagača i 400 stočara sa stokom i posjeti ga više od 50 000 posjetitelja. Iz godine u godinu okuplja se sve veći broj sudionika i posjetitelja iz zemlje i inozemstva. Pored jesenskog, sajam organizira i čitav niz drugih događaja, kao što su: Proljetni sajam, Pčelarski sajam, Sajam malih životinja, konjičke priredbe, aukcije stoke, izložbe ratara, voćara i vinogradara, stručni skupovi, tjedni stočni sajmovi itd.

Još jedna od većih manifestacija je godišnje održavanje gradske manifestacije u lipnju pod nazivom "Terezijana" (po carici Mariji Tereziji - utemeljitelju Grada Bjelovara), gdje se kroz razne kulturne manifestacije predstavljaju običaji i život u Gradu Bjelovaru.

Već nadaleko poznat i priznat kulturni događaj grada su tzv. Bjelovarski odjeci kazališta ili kako su u svojoj skraćenoj i omiljenoj verziji prihvaćeni od svih – BOK-fest. To je kazališni festival kojim se u više od dva tjedna prikazuju najkvalitetnije kazališne predstave u Hrvatskoj. Uz to, jedini je festival u Hrvatskoj koji objedinjuje kazališne predstave za djecu i za odrasle. Prema riječima umjetničkog voditelja BOK FEST-a i jednog od najpopularnijih mladih hrvatskih glumaca, Bjelovarčanina Gorana Navojca, namjera da u svom rodnom gradu organizira kazališni festival pokazala se posve realnom, a svrha svega je decentralizacija kulture. Prvi Bjelovarski odjeci kazališta održani su 2003. godine.

Od kulturnih događaja važno je napomenuti da se u Bjelovaru u organizaciji Glazbene škole Vatroslav Lisinski, Bjelovar od 2003. godine, godišnje održava međunarodni udaraljkaški tjedan. Međunarodni tjedan udaraljkaških ansambala u suradnji s vrlo aktivnom i agilnom bjelovarskom Glazbenom školom Lisinski organizira i vodi ugledni hrvatski glazbenik i pedagog Igor Lešnik.

U sklopu Grada Bjelovara uz regionalnu Razvojnu Agenciju  Sjever DAN djeluje i trgovačko društvo Poslovni park Bjelovar d.o.o.. Iz djelatnosti društva može se izdvojiti: izgradnja i upravljanje slobodnom zonom, izgradnja i upravljanje zonama malog i srednjeg poduzetništva Istok i Jug, edukacija IT stručnjaka, osnivanje i upravljanje poduzetničkim inkubatorom, te suradnja sa međunarodnim institucijama.

Izvori:

Državni zavod za statistiku: http://www.dzs.hr/
Hrvatski zavod za zapošljavanje: http://www.hzz.hr/
Županijska komora Bjelovar: http://www.hgk.hr/
Županija Bjelovarsko- bilogorska: http://www.bbz.hr
Grad Bjelovar: http://www.bjelovar.hr
Poslovni park Bjelovar d.o.o.:  http://www.poslovni-park.hr
Strategija gospodarskog razvoja, Kapela, lipanj 2006.

Stanje: lipanj 2008.