Gospodarstvo Međimurske županije pretežno je tradicionalnog, radno intenzivnog i izvozno orijentiranog karaktera. Prema ukupnom prihodu i broju zaposlenih najzastupljenije su djelatnosti prerađivačka industrija, poljoprivreda, trgovina i graditeljstvo.

U međimurskom gospodarstvu je u 2003. godini, prema podacima Financijske agencije (FINA), od svih registriranih pravnih osoba aktivno poslovalo i predalo godišnji obračun ukupno 1.753 poslovnih subjekata u svim oblicima vlasništva, od čega, prema kriterijima za razvrstavanje poduzeća, njih 98 spada u velika i srednja, a 1.655 u mala poduzeća.

Od ukupnog broja pravnih osoba u gospodarstvu županije, u prerađivačkoj industriji ih je oko 21 %, u djelatnosti trgovine 35 %, u graditeljstvu 12 %, u poslovanju nekretninama 13 %, u poljodjelstvu 2 %, u ugostiteljstvu 5 %, u području prometa, skladištenja i veza oko 5 %, itd.

Broj zaposlenih u svim poduzećima iznosio je 2003. godine 22.912 djelatnika, što je za 4,5 % više nego prethodne, 2002. godine. Od toga je u velikim i srednjim tvrtkama bilo zaposleno 13.752 djelatnika (što čini 60% ukupno zaposlenih), a u malima 9.160 (40 %).

Ukupan prihod koji su u 2003. godini ostvarila poduzeća Međimurske županije, prema podacima FINA-e, iznosio je 8,015 milijardi kuna (što je povećanje za 11,5 % u odnosu na prethodnu godinu), a ukupan rashod 8,032 milijardi kuna (što je za 13,3 % više nego u 2002. godini). Ostvarena dobit prije oporezivanja bila je 252 milijuna kuna (povecanje od 30,3%), a gubitak 279 milijuna kuna (povećanje 179,8 %).

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u gospodarstvu županije isplaćena je u visini od 2.554 kune, čime je povećana za 6,7 % u odnosu prema 2002. godini, kada je isplaćeno 2.393 kune. Prema područjima djelatnosti, najviša je prosječna neto plaća bila u djelatnosti opskrbe električnom energijom i plinom (4.176 kn), zatim u financijskom posredovanju (3.080 kn), u poljoprivredi i šumarstvu (2.924 kn) itd. Najniži prosjek neto plaća imale su u 2003. godini djelatnosti ugostiteljstva (1.808 kn) i obrazovanje (2.130 kn).

Robna razmjena međimurskog gospodarstva s inozemstvom u razdoblju od siječnja do prosinca 2003. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pokazuje sljedeće trendove u odnosu na 2002. godinu: izvezeno je robe za 26,2 % više, i to u vrijednosti od 168,5 milijuna USD, a uvezeno 30,8% više i to u vrijednosti 246,1 milijuna USD.

Pokrivenost uvoza izvozom u 2003. godini bila je 68,47%, što je manje nego u 2002. godini, kada je iznosila 70,98 %, ali više od pokrivenosti uvoza izvozom Republike Hrvatske, koja je u 2003. godini bila samo 43,41 % (godinu dana ranije 45,73%). Gospodarstvo županije sudjelovalo je u ukupnom izvozu države sa 2,73 %, a u ukupnom uvozu sa 1,73 %


Poljoprivreda

Poljoprivreda i prateća prehrambena industrija spadaju među najvažnije grane međimurskog gospodarstva. Međimurska županija s površinom od 730 km2 najmanja je županija u Republici Hrvatskoj. Na prostoru županije živi oko 120.000 stanovnika što znači da je prosječna gustoća naseljenosti 164 stanovnika/km2 što je gotovo dvostruko više od prosječne gustoće naseljenosti u Republici Hrvatskoj. Od 128 naselja, tri imaju gradski karakter, a ostalo su manja ili veća seoska naselja. Ovako gusta naseljenost odrazila se i na stanje poljoprivrednih površina i prosječnu veličinu posjeda.

Prema raspoloživim podacima, od ukupnog broja stanovništva (120.000) 13,6 % je poljoprivrednog. Udio poljoprivrednog stanovništva daleko nadmašuje republički prosjek.

Prevladavajući dio poljoprivredne strukture čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kojih je prema dostupnim podacima približno 20.000. Međimurska županija prostire se na 72.956 hektara, od čega 53.456 ha ili 72,7% otpada na poljoprivredno zemljište. Obradive površne zauzimaju 37.049 ha ili 69,3% ukupnih poljoprivrednih površina.

Najveći udio oraničnih površina je pod žitaricama (71,68 %), povrćem (18%), industrijskim biljem 3,87% i krmnim biljem 3,94%. Prema površinama krumpira u poljoprivrednim kućanstvima Međimurska županija je na prvom mjestu u Hrvatskoj sa 18,3% od ukupnih površina krumpira u Hrvatskoj. Značajno je smanjenje površina šećerne repe koje se početkom devedesetih godina sijalo više od 2.000 ha, a u prošloj godini manje od 600 ha.

Ukupna površina voćnjaka u Međimurskoj županiji je 915,44 ha, od čega je 502,46 ha plantažnih voćnjaka, odnosno gotovo 55%. Udio plantažnih voćnjaka u ukupnoj površini voćnjaka u Republici Hrvatskoj je 30%. Proizvodnja jabuka u Međimurskoj županij pokriva oko 25% ukupne proizvodnje jabuka u Hrvatskoj. Osim voćara, Međimurje se odlikuje i vrsnim proizvođačima vina gdje su sve zastupljenija vina vrhunske kvalitete što potvrđuje i niz priznanja dobivenih na izložbama vina. Prema podacima iz Upisnika proizvođača vina, 40 međimurskih vinogradara proizvodi 160 vina sa zaštićenim geografskim porijeklom.

Brojno stanje stočnog fonda, odnosno proizvodnje mesa, mlijeka i jaja najizravnije govori o stanju u poljoprivredi, jer je stočarstvo najzahtjevnija grana poljoprivrede i znatno utječe na ekonomsku moć poljoprivrednog gospodarstva. U ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji u Međimurskoj županiji, na biljnu proizvodnju otpada oko 60 %, a na stočarstvo oko 40 % od kojih je najvažnija grana svinjogojstvo na koju otpada 20 %.

Početkom devedesetih udio poljoprivredne populacije stalno se smanjuje, a procjenjuje se da je takvo kretanje zaustavljeno u posljednjih nekoliko godina. Zasluge za to ne treba dati boljoj situaciji u poljoprivredi u županiji i državi, već je rezultat općih gospodarskih značajki u posljednjem razdoblju. Velik broj radnika ostao je bez zaposlenja u drugim granama privređivanja i jedina alternativa bila je poljoprivredna proizvodnja u okvirima vlastitog poljoprivrednog gospodarstva.

Na području županije posluje četrdesetak poljoprivrednih poduzeća, u rasponu od biljne i stočarske proizvodnje do uslužnih djelatnosti u poljodjelstvu. Najznačajnije poljoprivredno poduzeće je "Agromeđimurje" d.d. Čakovec u kojem je organizirana poljoprivredna proizvodnja u većem broju proizvodnih aktivnosti. Poljoprivredna zadruga Čakovec, zadruga je u vlasništvu 160 zadrugara. Temelj prehrambene industrije je proizvodnja mlinarskih proizvoda, u Čakovcu je to tvrtka "Čakovečki mlinovi" d.d. koja osigurava otkup pšenice proizvedene u županiji, "MI Vajda" d.d. bavi se preradom mesa, te "Perutnina Ptuj - Pipo" d.o.o. industrija pilećeg mesa, "Tvornica stočne hrane" d.d. proizvodnja stočne hrane, te mljekare.


Tekstilna industrija

Tekstilna industrija u Međimurju ima dugu tradiciju, i danas se, usprkos zahtjevnosti svjetskog tržišta i teškoćama na domaćem tržištu, nalazi na vrhu među izvoznim gospodarskim granama u županiji. Ona je također visoko pozicionirana među djelatnostima po veličini ukupnog prihoda, kao i po broju zaposlenih.

Od svih segmenata tekstilne industrije u Međimurju postoje primarna tekstilna industrija (u vidu proizvodnje tkanina i pletiva, te pozamanterije i sličnih proizvoda) i proizvodnja odjeće, odnosno gotovih konfekcioniranih tekstilnih proizvoda, uključujući čarape i artikle za domaćinstvo. Predionice tekstilnih vlakana, proizvodnja konca, sagova i drugih prostirača za pod, proizvodnja netkanog tekstila i slične djelatnosti nisu zastupljene u županiji.

Tekstilna je industrija u svjetskim razmjerima općenito, a posebice njena odjevna komponenta, pretežno radno-intenzivna djelatnost, relativno slabo akumulativna i dohodovno neatraktivna, pa je to slučaj i u Međimurju. Kao jedan od pokazatelja toga stanja je visina prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u tekstilnim tvrtkama, koja je značajno niža od prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom ukupno u Republici Hrvatskoj, i to gledajući dugoročno unatrag.

Od ukupnog broja pravnih osoba u gospodarstvu županije, a radi se o 1753 tvrtke, koliko ih je poslovalo i predalo završni račun za 2003. godinu, na tekstilnu industriju otpada 51 subjekt, što čini 2,9%. Od toga je, prema kriterijima za razvrstavanje poduzeća, bilo 7 velikih, 3 srednje i 41 mala tvrtka.

Uspoređujemo li broj tvrtki tekstilne industrije Međimurja s onim na nivou Republike Hrvatske (a to znači 51 tvrtka u Međimurju, odnosno 782 u državi, sve prema završnom računu za 2003. godinu), dolazimo do udjela od 6,52%. Napravimo li istu usporedbu za, na primjer, 1995. godinu, dakle sedam godina ranije, vidimo da je tadašnjih 49 međimurskih tekstilnih tvrtki sudjelovalo u 860 istih na nivou Hrvatske s 5,70%.

Ukupni prihod tekstilne industrije Međimurja po završnom računu za 2003. godinu bio je 643.406.469 kuna, što preračunato iznosi preko 84 milijuna EUR. To je 11,4% ukupnog prihoda tekstilne industrije u Hrvatskoj, koji je iznosio 5.639.731.375 kuna.

Iskazana dobit prije oporezivanja, čija je visina bila 28.713.397 kuna, istodobno je iznosila 10,2% dobiti cjelokupne hrvatske tekstilne branše (281.123.043 kune).

Dugoročno gledano, broj zaposlenih djelatnika u predmetnoj industrijskoj grani na nivou županije je, uz određene oscilacije, u postepenom padu. Godine 1995. je, na primjer, u njoj prosječno bilo zaposleno 6.358 djelatnika, a godine 2003. samo 3.864. Radi usporedbe, u tekstilnoj industriji u Republici Hrvatskoj je 1995. godine bilo prosječno zaposleno 53.483 djelatnika, a 2003. g. samo još 34.371 (to je puni broj na bazi stanja krajem razdoblja). Udjel zaposlenih u međimurskim tekstilnim tvrtkama prema istima u cijeloj zemlji iznosio je tako u 1995. godini 11,89%, a u 2003. godini 11,24%.

Tijekom posljednjih godina nastavljeni su dugogodišnji trendovi koji su unatrag dva-tri desetljeća postepeno doveli do značajnih promjena u tekstilnoj industriji i bitno utjecali na njezino poslovanje. Na svjetskom tržištu i dalje se odvija proces dislokacije velikog dijela resursa, poglavito proizvodnih, ove industrijske grane, i to iz razvijenih zapadnih zemalja prema onima tranzicijskima na području srednje i istočne Europe, kao i dalje na istok, sve do zemalja jugoistočne Azije. Na domaćem pak planu dogodile su se promjene u sklopu pretvorbe i privatizacije, te potreba brzog restrukturiranja.

Niz je čimbenika, uz već navedene, utjecao na to da se obujam poslovanja tekstilne branše smanjio. Količina poslova općenito se smanjila, neka strana tržišta sve se više zatvaraju za naše tvrtke, a na domaćem tržištu vlada velika konkurencija za sve manje poslova, kao i nadmetanje sa sve jeftinijim uvoznim tekstilnim proizvodima s Dalekog istoka. Ova gospodarska grana bremenita je problemom nelikvidnosti, nedostatkom kvalitetnih školovanih stručnih kadrova, konkurencijom “sivog tržišta”, zastarjelim strojnim parkom, visokim troškovima rada, i tako dalje.

Uspoređujući poslovanje tekstilne industrije Međimurja i ukupnog gospodarstva županije, dolazimo do podatka da je u 2003. godini udjel ukupnog prihoda međimurske tekstilne industrije (643.406.469 kn) u ukupnom prihodu cjelokupnog međimurskog gospodarstva (8.014.670.255 kn) iznosio 8%. Istodobno je udjel dobiti tekućeg razdoblja (28.713.397 kn prema 190.553.331 kn) bio u visini od oko 15% .

Prema predanim statističkim izvješćima za 2003. godinu je broj zaposlenih u gospodarstvu Međimurja iznosio 22.912. Budući da je istovremeno broj zaposlenih međimurskih tekstilaca bio 3.864, proizlazi da je njihov udjel u ukupno zaposlenima oko 17%.

Nekad je najveća međimurska tekstilna tvrtka bila Međimurska trikotaža Čakovec, koja je u vrijeme najviše konjunkture zapošljavala preko 3.000 djelatnika. Ona se sredinom devedestih godina prošlog stoljeća podijelila se na desetak manjih dioničkih društava, koja su zatim tijekom nekoliko godina privatizirana. Među sljednicima nekadašnjeg diva najveći su “MTČ” d.d. Čakovec, “MTČ Tvornica rublja” d.d. Čakovec, “MTČ Tvornica čarapa” d.d. Čakovec, “MTČ Tvornica dječje trikotaže” d.d. Prelog i MTČ Tvornica trikotaže d.d. Štrigova.

Među značajnije predstavnike tekstilne industrije u županiji, osim MTČ-a, spadaju najveći pojedinačni međimurski tekstilni izvoznik “Čateks” d.d. Čakovec, zatim “Modna industrija konfekcije” d.o.o. Čakovec, “Modeks” d.d. Mursko Središće, “Betex” d.o.o. Belica, “Tubla” d.o.o. Čakovec, i drugi.


Graditeljstvo

Graditeljstvo je u Međimurskoj županiji razmjerno razvijena gospodarska grana, čija djelatnost obuhvaća poslove visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje, kao i sve vrste instalacijskih i završnih radova.

Tijekom posljednjih deset-petnaest godina u graditeljstvu je općenito došlo do značajnih promjena. Izvršen je proces pretvorbe i privatizacije, koji je za neke tvrtke značio konsolidaciju, te daljnji organizacijski, tehnološki i financijski napredak i razvoj, a za neke stagnaciju, probleme i zastoj u poslovanju. Izgubljena su neka strana tržišta (kao na primjer Rusija, Libija i drugo), a na domaćem tržištu je nakon razdoblja nedostatka poslova, koji je bio izražen do prije nekoliko godina, došlo do graditeljskog buma, jer su pojačane državne investicije, osobito u cestovnu infrastrukturu, te u program poticane stanogradnje.

Promatrajući stanje u graditeljstvu kroz broj zaposlenih, vidljiv je, dugoročno gledajući, kontinuiran pad zaposlenosti u toj grani gospodarstva. Dok je još u sedamdesetim godinama dvadesetog stoljeća graditeljstvo Međimurja zapošljavalo preko 8.000 radnika, taj je broj sredinom osamdesetih već pao na oko 6.000, krajem osamdesetih na oko 5.000, a krajem devedesetih na oko 3.000 zaposlenih.

Nekadašnji Građevni kombinat “Međimurje” iz Čakovca dugi je niz godina bio nositelj aktivnosti čitavog graditeljsko-komunalnog kompleksa, od visokogradnje, niskogradnje i završnih radova, preko industrije građevnog materijala, do opskrbe energentima i pružanja usluga, odnosno servisiranja i održavanja. On je istovremeno bio i nositelj zapošljavanja u Međimurju, te imao pred dvadesetak godina oko 8.000 radnika. U to je vrijeme GK “Međimurje” bio najveće poduzeće u Međimurju i spadao među vodeće graditeljske kuće u cijeloj tadašnjoj Hrvatskoj. Njegovom diobom na petnaestak manjih dioničkih društava započeo je proces pretvorbe i privatizacije, koji je za pojedina dionička društva imao različiti ishod.

Među one tvrtke koje su se osamostalile iz nekadašnjeg kombinata i unaprijedile svoje poslovanje spadaju na primjer “EKO-Međimurje” d.d. iz Šenkovca, “Međimurje-Beton” d.d. iz Čakovca i “Međimurje-Plin” d.d. iz Čakovca. Od onih poduzeća koja su došla u teškoće najveće je “Međimurje-Visokogradnja” d.d. Čakovec, koje je završilo u stečaju.

Unatrag zadnjih petnaestak godina osnovano je niz novih privatnih tvrtki koje su preuzele veliki dio graditeljskog tržišta, a među njima su se najviše razvili “Team” d.d. Čakovec i “Međimurje-Graditeljstvo” d.o.o. Čakovec.

Među veće graditeljske tvrtke u županiji spadaju još “Tegra” d.d. Čakovec, “Međimurje-Inženjering d.d. Čakovec, “Đurkin” d.o.o. Čakovec, “Izgradnja” d.o.o. Domašinec, i druge.

Danas potencijal graditeljske operative Međimurja čini preko 200 trgovačkih društava, od kojih je više od trećine u djelatnosti izgradnje objekata, a ostala su u djelatnosti završnih radova, u djelatnosti instalacijskih radova, itd. Prema kriteriju veličine, prevladavaju male tvrtke, a tek nekoliko njih spada u srednje ili velike, što govori o relativnoj raspršenosti graditeljskih kapaciteta.

Broj zaposlenih na osnovi stanja krajem razdoblja (puni broj) u graditeljskim trgovačkim društvima iznosio je u 2003. godini prosječno 2.675.

Ukupni prihod međimurskog graditeljstva u 2003. godini ostvaren je u visini od 768.620.989 kuna, što čini oko jedne desetine ukupnog prihoda cijelog međimurskog gospodarstva.

Ukupni rashod iznosio je istodobno 911.231.132 kune, što govori da je graditeljstvo županije općenito poslovalo s negativnim rezultatom.

Ostvarena je dobit prije oporezivanja u visini od 15.823.914 kuna, a gubitak se popeo do vrijednosti od 158.434.057 kuna.

Sadašnje stanje međimurskog graditeljstva karakterizira problem nedostatka stručne radne snage, kvalificirane i visokokvalificirane, od zidara, tesara i armirača, preko poslovođa, pa sve do diplomiranih inženjera građevinarstva. Osim toga, prisutan je i problem negativnog financijskog rezultata poslovanja dijela međimurskih tvrtki, zatim konkurencije “sivog tržišta”, zastarjelog strojnog parka, i tako dalje.

Graditelji svoju budućnost vide u jačem međusobnom povezivanju i zajedničkom nastupu na tržištu, u donošenju strategije razvoja gospodarstva i strategije razvoja graditeljstva kao jednog njegovog segmenta, zatim u redefiniranju odgovarajuće zakonske regulative za područje graditeljstva (građenje, nabava roba i usluga, licenciranje itd.), u većoj suradnji s poslovnim partnerima iz susjednih zemalja (Slovenija, Mađarska i sl.), kao i rješavanju pitanja školovanja stručnih kadrova potrebnih za graditeljstvo.


Trgovinska djelatnost

Trgovinska djelatnost u Međimurskoj županiji razmjerno je razvijena i u njoj posluje najveći broj tvrtki od svih registriranih u županiji, a bave se trgovinom na veliko, trgovinom na malo i posredovanjem u trgovini prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, bilo na domaćem ili inozemnom tržištu.

Među najvećim trgovinskim tvrtkama su "RM Trgo-hit" d.o.o., "Međimurka" d.d., "MGP" d.d. iz Čakovca, "IZI Commerce" d.o.o. iz Murskog Središća itd.

Prema podacima o rezultatima poslovanja u 2003. godini, od ukupno 1753 tvrtki s područja Međimurske županije, koje su predale statistička izvješća, njih 622 je poslovalo u djelatnosti trgovine, što je oko 36 % svih tvrtki u županiji. U odnosu na ukupan broj trgovinskih tvrtki na području Republike Hrvatske, kojih je bilo 27.953, Međimurje sudjeluje sa 2,2 %.

U 2003-oj. godini promatrane tvrtke ostvarile su ukupan prihod u visini od 2.707.814.745 kuna, što je u odnosu na ukupni prihod cjelokupnog gospodarstva županije, koji je iznosio 8.014.670.255 kuna, oko 34 %. Pritom su prihodi od prodaje proizvoda i usluga u inozemstvu, koje su ostvarili međimurski trgovci, bili u vrijednosti 38.856.525 kuna.

Ostvarena dobit nakon oporezivanja u trgovinskoj je djelatnosti u 2003. godini iznosila 42.309.728 kuna, što je oko 20 % ukupne dobiti cijelog međimurskog gospodarstva. U odnosu na državni nivo, međimurska trgovinska djelatnost čini oko 0,9 % ostvarene dobiti.

Broj zaposlenih u svim tvrtkama koje posluju na području trgovine bio je na osnovi sati rada u 2003. godini prosječno 3.784, što čini oko 17 % svih zaposlenih u gospodarstvu županije, kojih je iste godine prosječno bilo 22.486. U ukupnom broju zaposlenih u trgovini na području Republike Hrvatske, a bilo ih je 178.069, međimurski trgovci sudjeluju s 2,1 %.

Visina prosječne mjesečne neto plaće isplaćene po zaposlenom u međimurskim tvrtkama iz djelatnosti trgovine bila je u razdoblju siječanj-prosinac 2003. godine 2.412 kuna. To je oko 6 % manje od prosjeka neto plaće u cjelokupnom gospodarstvu županije, koja je iznosila 2.554 kune.


Metalna industrija

Metalna industrija u Međimurskoj županiji obuhvaća proizvodnju lijevanog željeza, metalnih konstrukcija, ambalaže, kotlova, alata, proizvoda od kovanog željeza, željezničkih vagona, te strojeva, aparata i uređaja za razne namjene (npr. poljoprivredu i prehrambenu industriju).

U toj je branši, prema podacima za 2003. godinu, ukupno poslovalo 99 trgovačkih društava, od čega u primarnoj proizvodnji metala i proizvoda od metala njih 77, a ostala u proizvodnji strojeva i uređaja, te proizvodnji prijevoznih sredstava.

Među značajnije poslovne subjekte koji su pretežno izvozno orijentirani, spadaju: "Ferro-Preis" d.o.o. Čakovec, "Letina-inox" d.o.o. Čakovec, "Novi feromont" d.o.o. i "Tehnix" d.o.o., iz Donjeg Kraljevca, "Komet" d.d. Prelog, "Reinox" d.o.o. Brezje, "Centrometal" d.o.o. Macinec, "Dohomont" d.o.o. Goričan itd.

Metalna industrija Međimurske županije ostvarila je 2003. godine ukupni prihod u iznosu od 646.992.170 kuna, pri čemu su prihodi od prodaje u inozemstvu iznosili 257.770.571 kn. Od toga su tvrtke koje su prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti registrirane za primarnu proizvodnju metala i proizvoda od metala ostvarile ukupni prihod od 453.094.374 kune, (prihod od prodaje proizvoda i usluga u inozemstvu iznosio je pritom 207.555.580 kn), tvrtke iz djelatnosti proizvodnje strojeva i uređaja 143.684.395 kuna (s prihodom od prodaje u inozemstvu u iznosu od 49.835.633 kn), a one iz djelatnosti proizvodnje prijevoznih sredstava 50.213.401 kunu (379.358 kn od izvoza).

Ukupni rashod metalne industrije Međimurske županije bio je 2003. godine 612.347.428 kuna, od čega u djelatnosti primarne proizvodnje metala i proizvoda od metala 424.741.332 kn, u djelatnosti proizvodnje strojeva i uređaja 138.936.517 kn, a u proizvodnji prijevoznih sredstava 48.669.579 kn.

Ostvarena dobit nakon oporezivanja iznosila je ukupno 29.671.160 kuna, od čega u djelatnosti primarne proizvodnje metala i proizvoda od metala 24.501.547 kn, kod proizvodnje strojeva i uređaja 3.963.832 kn, a kod proizvodnje prijevoznih sredstva 1.205.781 kn.

Gubitak je u 2003. godini iskazan u visini od ukupno 1.924.946 kuna, pri čemu je najveći dio toga ostvaren u primarnoj proizvodnji metala i proizvoda od metala (1.894.199 kn).

Broj zaposlenih na osnovi stanja krajem razdoblja (puni broj) u tvrtkama metalne industrije prosječno je bio u 2003. godini 2.201. U primarnoj proizvodnji metala i proizvoda od metala prosječno je iznosio 1.546, u proizvodnji strojeva i uređaja 423, a u proizvodnji prijevoznih sredstava 232 djelatnika.


Kemijska industrija

Kemijska industrija, uključujući i proizvodnju artikala od gume i plastike, u Međimurskoj je županiji najviše zastupljena kroz preradu plastičnih masa i proizvodnju finalnih proizvoda iz njih (ambalaža, cijevi, ploče, folije, razni profili i slično za upotrebu u građevinarstvu i drugdje, građevna stolarija, zaštitne kacige itd.).

Prema podacima za 2003. godinu, u ovoj je branši ukupno poslovalo 37 tvrtki, od toga njih 9 u djelatnosti proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda, a 28 u djelatnosti proizvodnje proizvoda od gume i plastike. Prema kriterijima veličine poduzeća, njih 5 je svrstano među srednje, dok su ostalo male tvrtke.

Značajnije su u ovoj industrijskoj grani tvrtke “Heplast-pipe” d.o.o. Prelog, “Meplast” d.d. Čakovec, “Muraplast” d.o.o. Kotoriba, “Šestan-Busch” d.o.o. Prelog, “Aluel-PVC” d.o.o. Pribislavec, “Toya” d.o.o. Hodošan i druge.

Rezultati poslovanja međimurske kemijske industrije u 2003. godini pokazuju da je ukupni prihod tvrtki iz djelatnosti proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda ostvaren u visini od 16.398.492 kune (od čega su 352.037 kuna prihodi od prodaje u inozemstvu), a ukupni prihod tvrtki iz djelatnosti proizvodnje proizvoda od gume i plastike u visini od 260.704.508 kuna (od čega 43.098.409 kuna od izvoza).

Ostvarena dobit prije oporezivanja iznosila je u 2003. godini u djelatnosti proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda 866.142 kune, a u proizvodnji artikala od gume i plastike u visini od 8.884.319 kuna.

Prosječan broj zaposlenih na osnovi stanja krajem razdoblja (puni broj) u tvrtkama kemijske branše u Međimurju bio je tijekom 2003. godine u djelatnosti proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda 34, a u djelatnosti proizvodnje proizvoda od gume i plastike 658, što je ukupno 692 djelatnika.


Drvna industrija

Drvna industrija u Međimurskoj županiji, uključujući i industriju namještaja, obuhvaća proizvodnju slijedećih grupa proizvoda: piljenu građu, ambalažu, građevinsku stolariju i elemente, materijale za podove, proizvode od pletene šibe i sličnih materijala, te namještaj i opremu za poslovne i prodajne prostore, kao i stambenu namjenu.

Među većim poduzećima te branše su “Hespo” d.o.o. Prelog, “Međimurjeplet” d.d. Čakovec, “Bernarda” d.o.o. Pušćine, “Međimurjeplet-Mura“ d.d. Kotoriba, “Promming” d.o.o. Čakovec, “Prim-Art” d.o.o. Čakovec i druga.

Rezultati poslovanja međimurske drvne industrije u 2003. godini obuhvaćaju ukupno 44 poduzeća, od kojih 28 iz djelatnosti primarne prerade drva i proizvoda od drva, a 16 iz djelatnosti proizvodnje namještaja.

Ukupni prihod kojeg su u 2003. godini ostvarile tvrtke iz djelatnosti primarne prerade drva i proizvodnje artikala od drva iznosio je 68.335.436 kuna (od čega 7.032.042 kune od prodaje u inozemstvu), a ukupni prihod tvrtki iz djelatnosti proizvodnje namještaja 158.266.123 kune (od čega 63.944.184 kune od izvoza).

Ostvarena dobit prije oporezivanja iznosila je u 2003. godini u djelatnosti prerade drva i proizvoda od drva 662.694 kune, a u proizvodnji namještaja 3.938.265 kuna.

Broj zaposlenih na osnovi stanja krajem razdoblja (puni broj) u tvrtkama međimurske drvne industrije bio je u 2003. godini u djelatnosti prerade drva i proizvodnje artikala od drva 285, a u djelatnosti proizvodnje namještaja 439, što je ukupno 724 djelatnika.


Industrija građevinskog materijala

Industrija građevnog materijala u Međimurskoj županiji obuhvaća proizvodnju opekarskih proizvoda, betonskih konstrukcija i elemenata, gredica, nadvoja, raznih vrsta betonskih cijevi, galanterije, proizvoda od umjetnog kamena i drugih sličnih materijala.

Najveći proizvođači ovih produkata, među ukupno 18 tvrtki evidentiranih u toj industrijskoj djelatnosti, su “EKO-Međimurje” d.d. Šenkovec, “Međimurje-Beton” d.d. Čakovec, “Beton” d.d. Prelog, “Betaplast” d.o.o. Donji Kraljevec, “Quadro” d.o.o. Križovec, “Wiston-Vizer” d.o.o. Prelog, “Betonplastik” d.o.o. Brezje i drugi.

Poslovanje ove industrijske grane općenito usko je vezano uz situaciju u graditeljstvu, čiji je ona opskrbljivač, te je u zadnjih nekoliko godina, s povećanom konjunkturom u graditeljstvu, došlo i do pojačane aktivnosti u proizvodnji građevnog materijala.

Podaci o rezultatima poslovanja međimurske industrije građevnog materijala u 2003. godini govore o tome da je ona, uključujući i proizvodnju ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (staklo, keramika i slično), ostvarila ukupni prihod u visini od 197.072.837 kuna. Od tog iznosa dio prihoda koji se odnosi na prodaju u inozemstvu bio je 78.631.191 kuna.

Tvrtke iz branše proizvodnje građevnog materijala u Međimurju ostvarile su u 2003. godini dobit prije oporezivanja u iznosu od 11.140.927 kuna.

Prosječan broj zaposlenih na osnovi stanja krajem razdoblja (puni broj) u međimurskoj industriji građevnog materijala bio je tijekom 2003. godine 960 djelatnika.


(Izvor: HGK, Županijska komora Čakovec)