Površina i prirodni resursi

Varaždinska županija proteže se na prostoru od 1.228 km2 što je 2,2% ukupne površine Republike Hrvatske. Najrasprostranjenije je poljoprivredno zemljište koje zauzima površinu od 723 km2 ili 59% Županije. Od poljoprivrednog zemljišta obradive površine protežu se na 675 km2 odnosno 55% površina Županije. Najveći zemljišni fond, gotovo 90%, u vlasništvu je privatnih poljoprivrednih proizvođača. Šume pokrivaju 358 km2 ili 29% površine Varaždinske županije. Ostatak zemljišta, koji zauzima 12% površine, odnosi se na zgrade i dvorišta, ceste i putove, željeznice i ostalo zemljište.

Udio vrsta zemljišta:

Od prirodnih resursa izdvajaju se mineralni resursi i to ne metalni minerali: kamen, šljunak, lapor, glina i drugo, te predstavljaju temelj građevinarskoj djelatnosti, a od mineralnih resursa tu je ugljen. Veliko obilje vode rezultat je sastava zemljišta i njegovih hidrogeoloških osobina i meteoroloških prilika. Podzemne vode, tekućice, među kojima Drava ima najveće značenje, te jezera svojim obiljem vode mogu podmiriti sve korisnike počevši od hidroenergetike, vodoopskrbne industrije, stanovništva i poljoprivrednih potreba. Korištenje vode i vodnih resursa spada u najznačajnije komponente razvitka i perspektive ovog područja, ali uz presudnu važnost zaštite i korištenja vodonosnika. Isto tako značajni su i izvori ljekovitih, mineralno-termalnih vrela i vode.

Stanovništvo i naseljenost

Prema popisu iz 2001. godine na području Varaždinske županije živi 184.769 stanovnika što je 4% ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj. Demografski razvoj na području Varaždinske županije obilježava smanjivanje prirodnog priraštaja. Najveći broj stanovnika Županije živi u gradu Varaždinu, 49 tisuća ili 26% ukupnog broja stanovnika županije.

Među specifičnosti Varaždinske županije ubraja se gustoća naseljenosti stanovništva, koja iznosi 152 stanovnika na kilometar kvadratni, te je za 78% veća od prosjeka gustoće naseljenosti u Republici Hrvatskoj.

Demografski razvoj obilježava i veliki utjecaj migracije stanovništva van Županije te kretanje ukupnog broja stanovništva po užim područjima.

Prema dobivenim podacima za Varaždinsku županiju, dnevno migrira oko 15 tisuća stanovnika. Od toga broja 27% odnosi se na đake koji putuju u školu, 2% na turistička putovanja, a 71% na migracije zbog odlaska na posao. U broju dnevnih migracija uključeni su i oni koji vlastitim prijevozom putuju na posao.



Prometni položaj i povezanost

Geografske pogodnosti položaja Varaždinske županije u manjoj mjeri odnose se na prirodne resurse, a u većoj mjeri prevladavaju prometni čimbenici. Zbog geografskog položaja, Varaždinska županija, ima veliko prometno značenje jer preko nje vodi najkraća i prirodno najpogodnija veza između srednjeg Podunavlja i sjevernog Jadrana, te je veoma povoljno locirana s obzirom i na prometne veze unutar Republike Hrvatske. Područjem ove Županije prolaze cestovni i željeznički pravci od šireg značaja, preko kojih se obavlja prometna povezanost i uključivanje Republike Hrvatske u europski prometni sustav.

Tranzitna uloga Varaždinske županije dobiva na značenju izgradnjom zagorske magistrale, te auto-ceste istom trasom, a svoju punu, prometnu važnost dobiva izgradnjom auto-ceste Goričan-Varaždin-Zagreb, koja je od posebnog značenja za ukupni gospodarski razvoj ovog područja.


Teritorijalni ustroj

Na području Varaždinske županije utemeljeno je 6 gradova i 22 općine koji predstavljaju jedinstvenu gospodarsku, prometnu i društvenu cjelinu. Status gradova imaju Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof i Varaždinske Toplice.



Gospodarska obilježja

Prirodno vrlo pogodan položaj, na raskrižju putova, omogućio je u prošlosti, razvoj raznovrsnih obrta. Usprkos nedaćama obrtništvo se i dalje razvija, te postaje temelj razvoja prerađivačke industrije. Stoga je do dan danas Varaždinska županija izrazito obrtnički i industrijski kraj. Gospodarstvo u razdoblju do 1990. godine činila je pretežnim djelom poljoprivredna proizvodnja na pretežno privatnom vlasništvu, prerađivačka industrija (tekstilna, drvna, kože i obuće, prehrambena) s osnovnim obilježjem intenzivnosti u radu, zatim razvijena trgovina i promet s velikim poduzećima nosiocima tih djelatnosti u društvenom vlasništvu. Tradicionalna značajka područja Varaždinske županije je razvijen sistem školovanja i obrazovanja (od osnovnog do visoko školskog) koje je stručno osposobljavalo velik priliv mlade populacije za sve vrste djelatnosti, a posebno radno intenzivne gospodarske.

Zaposlenost i plaće

Od 1996. godine broj gospodarskih subjekata iz godine u godinu se smanjivao sve do 2000. godine. Tek u 2003. godini povećan je broj pravnih subjekata na 2.100, što je gotovo 3% više od 1996. godine. Broj zaposlenih od 1996. godine kreće se oko 30.000 a u 2003. godini povećava se na 33.692 zaposlenih što je povećanje za oko 13 %.

Prosječna neto plaća zaposlenih u gospodarstvu Varaždinske županije od 1996. godine ima dinamiku postepenog rasta i za 2003. godinu iznosila je 366 EUR-a što je za 58% više od prosječne isplaćene plaće u 1996. godini. U tim efektima nije analiziran utjecaj porezne politike i drugih davanja koja opterećuju gospodarstvo i znatno povećavajući bruto cijenu rada. Prosječna neto plaća od 366 EUR ili 2.771 HRK čini svega 70% prosječno isplaćene neto plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske za 2003. godinu.



Ukupni prihodi i efikasnost poslovanja

Godišnjim obračunom za 2003. godinu ostvaren je ukupan prihod gospodarstva oko 2,0 milijuna EUR i viši je za oko 65% od ostvarenog u 1996. godini. Iz priloženog grafa vidljivo je da je pad ukupnog prihoda ostvaren u 1999. godini, da bi njegova vrijednost od 2000. godine ponovno imala trend rasta.

Na efekte privređivanja unatoč povoljnim financijskim pokazateljima u 2003. godini u negativnom smislu utječe djelatnost prerađivačke industrije koja je iskazala 16,9 milijuna EUR-a gubitka s ukupno 18,1 tisuća zaposlenih što je učešće od 43% u strukturi gospodarstva, te je vrlo nepovoljan i zabrinjavajući rezultat.

Efikasnost privređivanja promatrana za strukturu gospodarskih subjekta po veličini, sa stanjem u 2003. godini, proizlazi da veliki subjekti učestvuju u ukupnom prihodu s 44%, srednji s 25%, a mali sa 31%. Ukupni poslovni rezultat za 2000. godinu je pozitivan kod velikih poduzeća i iznosi 13 milijuna EUR, kod srednjih 19,2 milijuna EUR, a negativan je kod malih s gubitkom od 3,5 milijuna EUR. Prosječna mjesečna plaća zaposlenih kod malih poduzetnika za 9,3% niža, kod srednjih 2,8% viša, a kod velikih 4,9% viša od prosjeka gospodarstva županije.

Valja posebno napomenuti da uz visoki izvoz po zaposlenom, 43% iznad izvoza po zaposlenom Republike Hrvatske, te precijenjeni tečaj kune, evidentno je da gospodarstvo Županije po tom osnovu ima smanjene financijske rezultate.

Izvoz i uvoz

Gospodarstvo Varaždinske županije tradicionalno je izvozno orijentirano, pa je u 2003. godini izvezeno robe u vrijednosti od 366 milijun USD i to je 13,6% više u odnosu na 1996. godinu. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 510 milijuna USD i to je 41,3% više nego 1996. godine. Izvoz Varaždinske županije u izvozu RH ima udio od 5,9% i na 6. je mjestu, a uvoz je sa udjelom od 3,6% takoer na 6. mjestu po vrijednosti uvoza u RH. Prerađivačka industrija ostvaruje najveći udio u izvozu i to 90%, kao i u uvozu 60%.






Najvažniji trgovinski partneri u izvozu su:

• Njemačka 28 %
• Italija 19 %
• Austrija 17 %
• Bosna i Hercegovina 8 %
• Velika Britanija 5 %
• Slovenija 7 %
• Francuska 5 %

Najvažniji trgovinski partneri u uvozu su:

• Njemačka 22 %
• Italija 21 %
• Austrija 11 %
• Slovenija 7%
• Francuska 4%
• Nizozemska 3%
• Mađarska 3%
• Kina 3 %

Struktura ukupnih prihoda gospodarskih djelatnosti:



Od 1996. godine ukupni prihodi imaju tendenciju rasta iz godine u godinu, a isto tako i ukupni rashodi ali s nešto nižim indeksom, pa u 2003. godini imamo ukupne prihode veće od ukupnih rashoda.

Osim toga prerađivačka industrija ostvaruje 37% dobiti, 61% uvoza i čak 90% ukupnog izvoza županije. U prerađivačkoj industriji zaposleno je 56% od ukupnog broja zaposlenih u županiji.

Dobit od 1996. godine također ima tendenciju porasta, dok gubitak prerađivačke industrije oscilira, što se odrazilo na poslovni rezultat. Usprkos tome, negativni poslovni rezultat ostvaren je samo u 1996. godini. U prerađivačkoj industriji najveći je udio zaposlenih, a od 1996. godine taj broj neprekidno raste, osim u 2000. godini kada je zabilježen manji pad broja zaposlenih. Prosječna neto plaća također neprekidno raste uz napomenu da je sve te godine preko 30% ispod prosjeka Republike.

Unutar prerađivačke industrije, najznačajnija potpodručja su:

• proizvodnja hrane, pića,
• proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda,
• proizvodnja metala i proizvoda od metala,
• prerada drva i proizvoda od drva,
• proizvodnja kože i proizvoda od kože.

Proizvodnja hrane i pića

Proizvodnje hrane i pića, odnosno, prehrambena industrija zapošljava 1.980 radnika. Godišnje ostvaruje 46% ukupnog prihoda prerađivačke industrije, 33% dobiti, te u izvozu ima udio od 6% izvoza prerađivačke industrije. U proizvodnji hrane i pića najvažniji su proizvodi: mlijeko, mliječni proizvodi, bezalkoholna pića i sokovi, meso i prerađevine od mesa, pekarski proizvodi i drugo. Najvažnija trgovačka društva koja se bave tom djelatnošću su: Vindija d.d. Varaždin s najvećim ukupnim prihodom u županiji, zatim njena pridružena članica Koka d.d. Varaždin, te slijede Industrija mesa d.d. Ivanec i druga.



Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda

U proizvodnji tekstila i tekstilnih proizvoda zaposleno je 5.547 radnika ili 31% ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Druga je po veličini ostvarenog ukupnog prihoda s udjelom od 12%, druga po veličini ostvarene dobiti s udjelom od 15% i najveća u izvozu s udjelom od 30%. Proizvodni asortiman tekstilne industrije sastoji se od muške, ženske i dječje odjeće, modnih tkanina, svilenih marama, kravata, šalova, kišobrana, suncobrana, svilenih tkanina i drugo. Najvažniji proizvođači tekstila i tekstilnih proizvoda su: Varteks d.d. Varaždin, prvi u županiji po veličini izvoza i drugi po ostvarenom ukupnom prihodu, slijede Com-prom d.o.o. Majerje, VIS Kišobranarna i galanterija d.d. Varaždin, i drugi.



Proizvodnja kože i proizvoda od kože

Važni dio u prerađivačkoj industriji je proizvodnja kože i proizvoda od kože. Upošljava 3.231 radnika ili 18% zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Ostvaruje 5% ukupnog prihoda prerađivačke industrije, 4% dobiti i u izvozu industrije sudjeluju s udjelom od 26%. U proizvodnom asortimanu zastupljena je muška, ženska i dječja obuća, automobilske presvlake od kože i drugi proizvodi od kože. Svoje proizvode najvećim djelom izvoze na svjetska tržišta zadovoljavajući stroge kriterije kvalitete. Najvažniji proizvođači kože i proizvoda od kože su: Ivančica d.d. Ivanec, Boxmark Leather d.o.o. Trnovec Bartolovečki, Bambi d.o.o. Varaždin, Midal-Lešina d.o.o. Varaždin, i drugi.



Prerada drva i proizvoda od drva, te proizvodnja namještaja

U proizvodnji drva, proizvoda od drva zajedno s proizvodnjom namještaja zaposleno je oko 2.870 radnika, odnosno 16% zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Usprkos mnogim poteškoćama oko nabave sirovina, ostvaruje 10% ukupnog prihoda, 10% dobiti i 13% izvoza prerađivačke industrije. To je industrija s vrlo dugom tradicijom i raznovrsnim asortimanom. Uglavnom orijentirana na proizvodnju finalnih proizvoda od drva. Svoje proizvode najvećim djelom izvozi na inozemna tržišta. Najvažniji proizvođači finalnih proizvoda od drva su :Industrijski tokarski centar ITC d.d. Varaždin, Bor d.d. Novi Marof, Lepa d.o.o. Lepoglava, Lipa d.d. Novi Marof, Mundus d.d. Varaždin i drugi.



Proizvodnja metala i proizvoda od metala

U proteklih deset godina razvoja metalna industrija nakon programiranog stečaja uspješno se razvija i posluje. U njoj je zaposleno 2.525 radnika ili 14% ukupno zaposlenih u industriji. U ukupnom prihodu prerađivačke industrije imaju udio od 10%. Prema veličini dobiti ima udio od 13%, a isto tako u robnoj razmjeni ostvareno je 15% izvoza prerađivačke industrije. U proizvodnom programu imaju razne vrste opreme za prehrambenu industriju i ugostiteljstvo, armature za vodu, paru, plin, naftu, specijalne armature, sustave brtvljenja, uslužni lijev i ukrasni rasvjetni stupovi i drugo.

Najveći proizvođači proizvodnje metala i proizvoda od metala su: Metalska industrija Varaždin MIV d.d. Varaždin, Oprema-uređaji d.d. Ludbreg, Oprema-strojevi d.d. Ludbreg, Lim-mont d.o.o. Vrbanovec, Itas d.d. Ivanec, V&M elektronic d.o.o. Ludbreg i drugi.


Građevinarstvo

Uspjeh ove djelatnosti temelji se na modernoj tehnologiji, visoko stručnim kadrovima, primjeni najnovijih dostignuća znanosti, te posvećujući posebnu pažnju u svom djelovanju kvaliteti i organizaciji. Građevinarstvo Varaždinske županije veliki uspjeh i ugled postiže izgradnjom auto ceste Goričan-Varaždin-Zagreb. Dobivanje posla na izgradnji autoceste bio je dokaz snage varaždinskih građevinskih tvrtki, ali i zrelosti menadžmenta da u ostvarenju zajedničkog cilja prevladaju sve prepreke. Danas, mehanizacija, znanje, ljudski potencijal i organizacijske sposobnosti naših građevinskih tvrtki mogu se mjeriti s tvrtkama najrazvijenijih zemalja. Izgradnjom autoceste ostvaren je temeljni infrastrukturni preduvjet za jačanje gospodarstva u varaždinskoj županiji i iskorištavanje europskih i svjetskih gospodarskih globalizacijskih trendova. U građevinarstvu je zaposlen 3.400 radnik što je 10% ukupnog broja zaposlenih u Županiji. Ostvaruje ukupan prihod od 1 milijardu HRK. S obzirom na veličinu prihoda i udjelom od 10%, ostvaruje treći po veličini ukupni prihod u Županiji. Isto tako s obzirom na veličinu dobiti od 52 milijuna HRK i udjel od 10%, ostvaruje 4. po veličini dobit u Županiji. U proizvodnom programu građevinske djelatnosti zastupljena je: izgradnja, rekonstrukcija i održavanje svih objekata visokogradnje i niskogradnje, instalacijskih i završnih radova. Najvažnija trgovačka društva koja se bave ovom djelatnošću su: Cesta d.d. Varaždin, Zagorje d.d. Varaždin, Hidroing d.o.o. Varaždin, Vodogradnja d.o.o. Varaždin i druge.


Osnovna obilježja gospodarstva varaždinske županije

• Dobra prometna lociranost, koja je svoju valorizaciju dobila završetkom izgradnje Autoceste Goričan-Varaždin-Zagreb, omogućila je gospodarsku i kulturnu povezanost sa zemljama srednje i istočne Europe, prema Jadranu, prvenstveno pravcem za luku Rijeka
• Prethodni podaci pokazuju, da u strukturi gospodarstva najvažniji dio čini industrija u odnosu na znatno slabije razvijene ostale djelatnosti i poljoprivredu. Dominantna prerađivačka industrija uglavnom s dugom tradicijom, ali pretežno zastarjelom tehnologijom i opremom.
• Područje Županije ne raspolaže posebno značajnim prirodnim resursima. Veći značaj imaju potencijali za poljoprivrednu proizvodnju posebno s aspekta osnove sirovine za prehrambenu industriju. Poljoprivredna proizvodnja još je uvijek na nižoj razini i ne predstavlja značajniji izvor robe za tržište izuzev organizirane moderne proizvodnje u peradarstvu, kozarstvu, te u tom području leži najveći neiskorišteni potencijal.
• Naslijeđena strukturna problematika gospodarstva iz ranijeg razdoblja, ratne štete, proces privatizacije bivših društvenih poduzeća s određenim negativnim pojavama koje nisu mimoišle ni gospodarstvo Varaždinske županije, te vođena makroekonomska politika, dovodi nas do izrazite nelikvidnosti gospodarskih subjekata, do izraženog nedostatka kapitala, ne samo za obrtne potrebe, već i za potrebe investicijskih ulaganja u modernizaciju i razvoj.
• Među prirodnim resursima od značaja su termalne vode, značajne u razvoju zdravstvenog turizma. Zatim su poznata lovna područja i lovišta svojom ulogom u lovnom turizmu.
• Tradicionalna orijentacija prema izvozu prvenstveno prerađivačke industrije, koja preko 50% svoje proizvodnje odnosno ukupnih prihoda ostvaruje u izvozu. Pretežni dio izvoza, oko 70%, ostvaruje se u zemljama Europske Unije.
• Županiju obilježava velik broj marljive, obrazovane radne snage. Proces restrukturiranja gospodarstva unatrag deset godina smanjio je zaposlene u gospodarstvu, posebno prerađivačkoj industriji, za oko 10 tisuća radnika, tako da uz prirodni priraštaj radno aktivnog stanovništva, danas u Županiji ima oko 10 tisuća nezaposlenih osoba.

Izvor: Hrvatska Gospodarska Komora, Županijska komora Varaždinske županije, ožujak 2005.